Sigurna mreža

Sigurna mreža je nastala 2001. godine (kao neformalna mreža), i činile su je 32 nevladine organizacije i vladine institucije, koje se bave problemom nasilja, sa područja cijele BiH (Federacija BiH i Republika Srpska).

FORMIRANJE I REAKTIVIRANJE SIGURNE MREŽE 

Radi bržeg i efikasnijeg djelovanja, u februaru 2002. godine osnovan je Savjetodavni komitet Sigurne mreže, koji sačinjava 12 organizacija predstavnica 12 različitih regija (Fondacija lokalne demokratije – Sarajevo, Žene ženama – Sarajevo, Udružene žene Banja Luka, Žene sa Une – Bihać, Femina – Bijeljina, Okrugli sto – Distrikt Brčko, Žena BiH – Mostar, Zora – Milići, Ženski Centar – Trebinje, Li Woman – Livno, Centar za socijalni rad – Goražde, Referentna grupa – Tuzla, Medica – Zenica). Predsjedavanje Komitetom je povjereno Fondaciji lokalne demokratije.

Iako je Sigurna mreža u svome radu postigla više značajnih rezultata i doprinijela pravnom normiranju u oblasti zašite od nasilja, evidentna je stagnacija njenog rada, nestajanja sa scene pojedinih članica, kao i razjedinjenost unutar sektora, ponavljanje projekata, rasipanje snage, a samim tim i sredstava. Razjedinjena snaga nevladinog sektora išla je u prilog vladinom sektoru, jer je isti mogao manipulirati sa neartikuliranim interesom NVO-a.

S druge strane, svakodnevno je jačala potreba za postojanjem ovakve sektorske mreže kao instrumenta usaglašavanja, koordiniranja i transfera znanja između organizacija koje se bave pitanjima borbe protiv nasilja u porodici.

Stoga je Sigurna mreža reaktivira 2011. godine, a odnosi unutar mreže između članica su definirani potpisivanjem Memoranduma o suradnji.

Cilj reaktiviranja Sigurne mreže kao sektorske mreže je uspostava institucionalnog okvira za djelovanje organizacija civilnog društva koje djeluje u sektoru borbe protiv nasilja u porodici na nacionalnom i regionalnom nivou, kako bi se organizirano pristupilo traženju sistemskih rješenja za borbu protiv nasilja u porodici.

Članice Sigurne mreže BiH, koje ujedno čine i Sekretarijat Mreže su: 

  • Vive Žene – Tuzla
  • Žena BiH–Mostar
  • Budućnost - Modriča
  • Žene ženama - Sarajevo
  • Žene sa Une - Bihać
  • Fondacija lokalne demokratije - Sarajevo 
  • Udružene žene - Banja Luka

Sekretarijat upravlja procesom funkcioniranja Sigurne mreže BiH. Iz reda članstva mreže bira se predsjedavajuća organizacija na period od 12 mjeseci, koja je dužna informirati članstvo o planiranim i realiziranim aktivnostima.

Strateški ciljevi Sigurne mreže BiH su: 

  • Javno govoriti o problemu nasilja u porodici, posebno sa aspekta zaštite ljudskih prava
  • Inicijative i prijedlozi za izmjene postojećih i donošenje novih zakona koji će obezbjediti bolji položaj i zaštitu žena i djece žrtava nasilja u porodici 
  • Jačanje kapaciteta NVO kako bi postali ravnopravan partner u odnosu na institucije sistema
  • Stvaranje i izrada nacionalne strategije za borbu protiv nasilja
  • Izrada Akcionog plana za BiH u prevenciji, zaštiti i borbi protiv nasilja u porodici 
  • Jedinstveno djelovanje na lokalnom, nacionalnom, regionalnom i globalnom nivou